Da li će nam AI uzeti posao?
Često ovih dana nailazim na citat od Jensen Huang – koji je CEO u kompaniji Nvidia koja vas na prvu podseti na grafičke karte za računare. On kaže:
“ Veštačka inteligencija vam neće preuzeti posao. Ali neko ko dobro zna da je koristi verovatno hoće. „
Jensen Huang
E sad da li je to stvarno tako, pa u velikoj meri da i ako želite da se bavite kretaivnim industrijama definitivno morate da ispratite trendove, ovo nije prvi tehnološki trend. Umesto da potpuno zameni ljudski rad, verovatnije je da će transformisati način na koji radimo.
Ono što AI daje da se razumemo na početku, on nam daje predikciju na osnovu našeg unosa. U našem trenutnom kontekstu veštačke inteligencije i mašinskog učenja, predikcija se koristi za izradu modela koji mogu proceniti verovatnoću određenih događaja ili rezultata na osnovu dostupnih podataka.
Ukratko da objasnimo u jednoj rečenici kako to uopšte radi:
U procesu predikcije prvi korak je prikupljanje relevantnih podataka i to mogu biti istorijske informacije, trenutni trendovi, demografski podaci…
Zatim se u koraku dva podaci čiste i pripremaju za analizu. To je na primer uklanjanje nedostajućih vrednosti, normalizacija podataka i transformacija podataka u format koji je pogodan za analizu.
Treći korak je izbor modela tj odabir odgovarajućeg algoritma za mašinsko učenje koji će se koristiti za predikciju.
U četvrtom koraku je trening modela koji se zasniva na prikupljenim podacima.
Peti korak je testiranje modela i on dolazi pozle treningana novim podacima koji nisu korišćeni tokom treninga kako bi se generalno procenila njegova konkretna tačnost i efikasnost.
I na kraju šesti korak je ono odakle semo krenuli oobjašnjavanje na čemu se AI zasniva, a to je predikcija. Posle obučenog i testiranog modela, može se predikcija za predviđanje budućih vrednosti na osnovu novih ili trenutnih podataka.
Glavni posao onoga koji piše prompt da natera mašinu da izađe iz okvira predvidivosti na koji će okrenuti AI kao naučen sistem iz mnoštva podataka. Morate znati kako napisati promot, da ga podstaknemo da ima i humanizovane odgovore, da bude i duhovit, da zapravo ne bude potpuno dosadan i kontra produktivan. Jer kome treba more dosadnih tekstova koje AI može lako da generiše. Prompt inženjeri ili dizajneri su nova stvar, a i svako od nas da bi dobio valjane odgovore mora to naučiti što bolje.
No ono što je VAŽNO da razumete AI ne možete da zameni ljudski odnos, kako sad da AI alat da kominicira sa klijetnovim potrebama itd….Mi smo potrebni, ali u novom resporedu snaga, novi trebd je nametnut i potpuno je irealno mu se odupirati, možemo se samo samoinicijativno isključiti iz igre.
Hajd da se pozabavimo sa nekim industrijama i koje su bolje, a koje su mogućnosti?
Programiranje
AI nam pomaže u delu poslova koji je vezan za automatizaciju rutinskih zadataka koji se često ponavljaju npr otkrivanje grešaka, testiranje i generisanje koda koji nam treba, a možda nismo sigurni kako to da uradimo i ovo je za juniore dobar momenat. On prosto predlaže i piše delove koda na osnovu istraživanja u velikim bazama podataka.
Ono što je ovde problem iako nam pomaže, je ugroženost juniora i da se poslovi koji oni obavljaju i fokus će se prebaciti na složenije probleme, pre svega na arhitekturu sistema i kreativno rešavanje problema. E sad ono što je za sada dobro kada je potreban programer koji treba da uđe na projekat koji je u toku i razvija se godinama to teško rešava mašina, ali i junior, pa se stoga smanjila potreba za početnicima. Ali to ne treba da vas obeshrabri, vi radite za sebe i kada budete dobri sve će biti ok. No uvek je bilo teško samo u radnim danima IT-ja se lako zapošljavalo.
Web dizajn
Pomoću AI alata je lako generisanje nekih osnovnih šablona i dizajna na osnovu korisničkog zahteva, ali teško to sve ide jer su klijenti zahtevni i potrebno je dosta ljudskog faktora i komunikaciji i rada sa konkretnim kontentom koji se menja itd, nije još uvek dorastao AI u rešavanju konkretnijih dizajna.
No neki lakši zadaci će biti poptpuno zamenjeni, npr izrada vizuala je olakšana i ilustracije su olakšane, ranije je morao neko sve ručno da ilustruje, sad dobar prompt završava stvar.
Sa druge strana veoma važno web dizajnu je korisničko iskustvo, tu smo mi važni, imamo personalizovane akcije i potreban je razum za kompleksne interakcije.
Grafički dizajn
Ovde je situacije najviše na ruku AI tehnologija, pa i sama Canva ima odavno super AI momente, neki lakši nezahtevni vizuali se prelako rešavaju uz pomenuti Canvu i ostale alate, pored Chat GPT-ja kao lidera u AI inovacijama, ali i potpuno besplatne alate kao Leondardo AI koji odlično radi sa slikama. Tu je i Freepik koji ruku na srce nije free, već freeminu model gde jedan deo usluge imate free, ostalo se plaća, i vidim da se mnogi grafički dizajneri kupe ideje na Freepiku i sličnim platformama.
No uvek će postojati potreba za kreativnim i originalnim projektima koji zahtevaju ljudski rad i inovaciju.
Copywriting
Evo još jedne ugrožene kategorije. Nedavno mi je poznanica rekla da zatvara firmu koja je super radila pre AI ere. U smislu pisanja je AI otišao stvarno daleko.
Generisanje laganijih osnovnih tekstova bez duboke analize i težih tema, naslova i sadržaja na osnovu zadatih parametara je stvarno lako, ali tu je važno da AI greši i nije preporuka pisati na teme u kojima niste ekspert. SEO je dobio nadgradnju jer se lakše analizira veća količina podataka kako bi se pronašle adekvatne ključne reči i optimizovao sadržaj za sajtove.
Ali i ovde je u smislu održanja posla koji zahteva ljudski faktor fokus na kreativne kampanje i njihovom originalnom osmišljavanju, kao i originalan storytelling i strateški sadržaj koji može biti inovativan.
Ali ipak će AI nekome uzeti posao
AI će sigurno preuzeti (oduzeti) poslove koji se ponavljaju (repetativni su), jednostavni po prirodi stvari i bazirani na nekim jasno i striktno definisanim pravilima. Junior pozicije su ugrožene i osnovni zadaci su najviše ugroženi kao takvi. No složeniji i pre svega kreativni, strateški poslovi gde je ljudska kreativnost i inovativnost važna svakako će ostati nezamenljivi.
Deo smo velikih tehnoloških tranformacija i ovo nije prva u našem vremenu, tako da je ovo još jedan talas koji moramo zajahati. Moramo se prilagođavati, učiti i svoje veštine „osvežiti“ alatima koji svakako podižu našu efikasnost. AI ima svoju ulogu koju ne možemo ignorisati.
Ja kao fuzija programera, web dizajnera koji radi u manjoj meri i grafički dizajn, zatim digitalni marketing…sve što je vezano za veb sajtove u prvi mah sam osetio odbojnost prema AI tehnologiji, iako sam znao kako stvar funkcioniše, razumeo sam machine learning, i koristio kao i ostali alate koji su bili na tome zasnovani. No posle prvog udara počeo sam da „hladne“ glave koristim alate i opustio se.
Zaključiću što kraće šta nam je činiti
AI alate treba da koristimo kao POMOĆ, e ne kao zamenu za naš rad, a to nije ni noramlno (smeh). I ono što je veoma važno KOMBINACIJA ai efikasnosti i naše kreativnosti. Oslonite se na AI i prikupite podatake za analizu, dok ljudskom kreativnošću iskoristite te rezultate za kreiranje jedinstvenih rešenja, pogotovo npr u našoj branši u marketingu.
AI donosi nove prilike i nove poslove, neki nestaju, ali se novi pojavljuju, ovo je ohrabrujuće (smeh).
Inovirajte i eksperimentišite to može da donese neku konrketnu i konkurentnu korist, ovo je inače osnovni postulat rada u kreativnim industrijama.
Prosto postanite saveznici sa novim vremenom, alatima i sve će biti u redu.
Napišite odgovor ili komentar